Ova priča mogla bi vas zainteresirati.
Pročitajte je do kraja i saznajte kako se stvarao i preživio najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz dva stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Nekako u isto vrijeme u Europi su počeli izlaziti istovrsni listovi u Njemačkoj (Landwirtschaftliches Wochenblat (1834) i Francuskoj Agriculture pratique (1836)).

U tom burnom razdoblju europske povijesti, u doba revolucija i padova carstava, sredinom 19. stoljeća, u mnogoljudnoj i višenarodnoj Habsburškoj monarhiji zatirala se svaka težnja za isticanjem nacionalne svijesti. Prkoseći nastojanjima da se ugasi hrvatski nacionalni identitet, malen broj hrvatskih rodoljuba, okupio se s jednom misli vodiljom - ujediniti pamet, snagu i hrabrost na korist domovine. Na inicijativu namjesnika banske časti Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, zagrebačkog biskupa Jurja Haulika de Varallya, ta malobrojna, ali odlučna skupina ponosnih rodoljuba utemeljila je 3. velječe 1841. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo.

Biskup Juraj Haulik

Već na osnivačkoj skupštini zaključeno je da je društvu potreban list koji će:"Općinstvu javljati većanja, odluke i sve poslove društva, rasprostranjivati sve znamenitije i hasnovitije sastavke iz različitih časopisa i članovima ovog društva pružiti priliku da mogu misli i predloge svoje na svijetlo davati."

Ne čekajući dozvolu dvora iz Beča, Gospodarski list ugledao je svjetlo dana 26. siječnja. 1842. pod imenom "Priobćenje članovom horvatskoslavonskoga Gospodarskog društva". Kao naslov lista uzeto je priopćenje s prve stranice glasila.

"Priobćenje članovom horvatsko-slavonskoga Gospodarskog društva"

U prvih 14 godina postojanja list je promijenio tri naziva, a od 1855. g. izlazi s nazivom Gospodarski list - ime koje nosi i danas.Od svog nastanka Gospodarski list bio je svjedokom raznih mijena, revolucija i ratova, smjena društvenih sustava, nastajanja i nestajanja država, pa je i njegov život bio buran, krivudav i katkad težak, ali jedno je sigurno: list nije mijenjao svoju programsku orijentaciju i stalno je poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje, posebno razvoja sela. Promicao je i čuvao hrvatske običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik.